“Do not save what is left after spending but spend what is left after saving.”
Warren Buffett
Nedavno sam raspravljala sa sestrom što je važnije znati u životu – elementarnu ekonomiju ili pak anatomiju? I tako u žaru i rasplamtjelosti rasprave, jer nijedna ne da na svoje, moja pametnica izjavi sljedeće “Ekonomiju je stvorio čovjek, a anatomiju nije.” Ova simpatična anegdota jednim me dijelom i ponukala na pisanje bloga o tome zašto je bitno biti financijski pismen.
U hrvatskoj javnosti se u posljednje vrijeme sve češće spominje pitanje financijske pismenosti stanovništva. Je li to zbog švicarskog franka ili je jednostavno nekolicini stručnjaka postalo jasno kako smo kao nacija financijski nepismeni, ne bih točno znala, ali dobro je da se ovo pitanje pokrenulo u javnosti. I tako se odjednom pitamo zašto je važno biti financijski pismen, što je, po meni, ravno pitanju zašto je važno biti informatički pismen u 21. stoljeću? Jednostavno – to je nešto što ti treba i što je nužno kako bi opstao u vremenu u kojem živiš. Svima je jasno kako je od krucijalne važnosti biti informatički pismen, no zašto je važno biti financijski pismen?
Za početak želim razjasniti predrasudu svih predrasuda financijske pismenosti, a ta je kako financijski pismeni trebaju biti samo ekonomisti. Ukoliko uistinu vjeruješ da je to tako, želim li postaviti nekoliko kratkih pitanja. Kupio/la si si hlače za 150kn, koliko si pritom platio PDV-a državi? Iste te hlače imale su prvotnu cijenu 200 kn, koliko % su snižene? Želiš raditi preko Student servisa, koji bankovni račun moraš otvoriti? Zaposlen si i tvoja plaća iznosi 8.500,00 kn bruto, dobivaš li taj iznos na svoj račun? Ukoliko i dalje smatraš kako na ova pitanja odgovore trebaju znati samo ekonomisti (bilo koje stručne spreme!) gadno se varaš. Kako bi znao/la točno odgovoriti na ova pitanja nužno je biti financijski pismen, a što smo ranije toga svjesni znati ćemo se lakše snaći u svakidašnjim situacijama, ali i lakše upravljati osobnim financijama.
Kako bi pametno postupali s vlastitim novcem potrebno je znati kako, a upravo kroz financijsko opismenjavanje možemo naučiti male tajne velikih majstora. Za početak je bitno živjeti u skladu s mogućnostima odnosno ne trošiti više novca nego što imaš i s kojim raspolažeš. Jednostavno, “povuci ručnu” na kreditnim karticama, dopuštenim prekoračenjima ili ne daj Bože lihvarskom posuđivanju novca. Moraš naučiti razlikovati želju od potrebe (primjerice vidjela sam odlične cipele, no jesu li mi uistinu potrebne pokraj još 6 pari koje već imam?!). Počni štedjeti već od prve plaće, pa makar i one sitne studentske i stvaraj si fond za “crne dane”, ali i štedi za starost koliko god to blesavo i smiješno zvučalo. Primjera radi, jesi li znao kako je prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj 2.467,49 kn što je čak oko 42% prosječne neto plaće? Možda je i to jedan od razloga zašto se nikome ne žuri u mirovinu. Pokušaj voditi evidenciju na što si i koliko si novaca potrošio (provjereno na osobnom iskustvu i stvarno funkcionira, čak se i iznenadiš koliko novca trošiš na gluposti), zadaj si cilj, ali realan, koliko novca mjesečno želiš uštedjeti. Tu mi je primjerice super primjer prijateljičine sestre koja je na vratima od sobe pokraj svih životnih citata imala napisano i “Od svakih 10 kn, štedim barem 1.” Tako je svaki puta iznova samu sebe podsjećala na obećanje dano samoj sebi.
Za sam kraj, još malo činjenica koje idu u prilog važnosti financijske pismenosti za sve. Većina će prije ili kasnije iz ovih ili onih razloga zatražiti kredit od banke. Pod kojim uvjetima ćemo ga dobiti? Kako ćemo znati koja je banka za nas povoljnija? Svi imamo (ili ćemo imati) nekakvu vrstu imovine (od automobila, kuće, zemljišta) te ćemo ju morati osigurati. Pa čak i kada idemo na duža putovanja želimo se osigurati od nezgoda. Kod kojeg ćemo osiguravatelja otići, kako ćemo znati koji je za nas bolji? Primjera je mnogo kako je zapravo “primijenjena ekonomija” itekako prisutna oko nas te kako moramo biti financijski pismeni radi vlastitog preživljavanja kao i ograđivanja od “prodavanja magle” onih koji su pismeniji od nas.
Autor: Ana-Marija Sarić