Studenti i profesori Ekonomskog fakulteta u Osijeku imali su priliku 15.1.2016. sudjelovati na zanimljivom predavanju koje je održao gosp. Goran Jeras, jedan od inicijatora prve hrvatske etične banke i upravitelj Zadruge za etično financiranje (ZEF) u čijem je stopostotnom vlasništvu etična banka.
Prema riječima gosp. Jerasa, etične banke funkcioniraju po modelu društvenog (socijalnog) poduzetništva koje je ujedno i jedan od top prioriteta Europske unije do 2020.godine, a upravo to jedan od razloga zašto u Europi bujaju zadruge. Primjer tomu Jeras navodi Nizozemsku u čijem izvozu sudjeluje više od 90% zadruga. Na predavanju se moglo čuti kako banke određuju razvoj ekonomije, te kako su banke institucije od javnog interesa zbog koncentracije štednje stanovništva, kreditiranja države, podrške sektorima sa specijalnim kreditnim potrebama (razvoj poljoprivrede, gospodarstva, stambeno kreditiranje … ).
Etične banke su u vlasništvu građana koji udružuju svoja sredstva, a zajednički novac se ulaže u projekte koji zapošljavaju stanovništvo i stvaraju novu dodanu vrijednost, a sama dobit ovih banaka se reinvestira. Osnovu ulagačke politike etičkih banaka predstavljaju projekti vezani uz poljoprivredu (posebno ekološku), obnovljive izvore energije, ICT sektor, start-up poduzeća i poduzetniče početnike.
Prednosti etične banke u odnosu na klasične banke na kakve smo do sada navikli ogleda se u transparentnosti (članovi znaju u što banka ulaže njihov novac), demokraciji (klijenti su ujedno i vlasnici, jedan član – jedan glas), održivosti, pouzdanosti, solidarnosti. Osim toga, etična banka ne namjerava naplaćivati naknade za otvaranje računa, transakcije u domaćem platnom prometu, korištenje internet i mobilnog bankarstva, a u svrhu poticanja domaće ekonomije svi krediti biti će odobreni u domaćoj valuti. Osim toga, rad etične banke manifestira se u bitno nižim kamatama koje ne mogu biti više od 4%, ne dozvoljavanju građanima odlazak u minus, ne odobravanju nenamjenskih potrošačkih kredita, ne postojanju klasične valutne klauzule, ističe Jeras.
U Europskoj uniji ovakav se koncept pokazao vrlo uspješnim, a trenutno se radi na okupljanju građana, poduzetnika i institucija koje će uložiti svoja financijska sredstva da bi se osnovala banka. Neka od zvučnijih imena koja su članovi etične banke su Zagrebačka razvojna agencija, Centar za mirovne studije, GONG, Dubrovačka razvojna agencija i drugi. Jeras navodi kako je za osnivanje etične banke u ovom slučaju potrebno skupiti 150 milijuna kuna, a banka bi sa svojim radom trebala početi sredinom godine.
Kako postati članom etične banke u Hrvatskoj?
Članom etične banke može postati svatko tko uplati članski ulog (nije isto što i članarina!) u iznosu od 2.500,00 kn te na taj način postaje dioničar s pravom glasa, a zauzvrat može dobiti kredit od banke osam puta veći od visine uloga s tim da se prioritet daje članovima koji se ranije uključe u rad zadruge, odnosno banke.
Više o temi na: ebanka http://www.ebanka.eu/ i Zadruga za etično financiranje http://www.zef.hr/
Autorica članka: Ana-Marija Sarić
Uloži u sebe 