BLOG

BLOG: Credit Default Swap – CDS

Volite li rizik i neizvjesnost ili ipak ne?

Kako se zaštititi od rizika kada su u pitanju vrijednosni papiri?

Pa jedan od načina svakako je financijska izvedenica CDS, tj. Credit Default Swap!

Credit Default Swap ili zamjena kreditnog rizika predstavlja najrašireniju vrstu kreditnih derivata, metaforički rečeno: „najkorišteniju igračku financijskih špekulanata“. Omogućuju kreditorima da spuštaju ili sasvim neutraliziraju rizik bankrotiranja od strane dužnika za bilo kakav kredit, obveznice ili neku drugu vrstu pozajmice. Prve CDS-ove uvela je banka JP Morgan početkom zadnjeg desetljeća 20. stoljeća, a na kraju su ovakvu vrstu derivata počele izdavati banke i financijske tvrtke koje nisu imale apsolutno nikakve veze niti s jednom stranom u ovom kreditnom poslu.

2007. godine, odnosno pred aktivnu fazu svjetske financijske krize, vrijednost CDS-ova na tržištu je iznosila nešto više od 60 bilijuna dolara. Iako vrijednost CDS-ova na tržištu nije tada prelazila 5%, od ukupnog obujma derivacija financijskih instrumenata koji je došao blizu 12 billijuna dolara, mnogi stručnjaci smatraju da je uloga tog instrumenta u pogoršavanju financijske krize 2008. godine bila vrlo velika.

Kako CDS-ovi zapravo funkcioniraju?

Svaka situacija koja uključuje ovaj kreditni derivat će imati najmanje tri stranke:

12992293_1066468943395137_1226639402_nPrva strana je financijska institucija koja izdaje dužničke vrijednosne papire, primjerice obveznice. Ako kupac kupuje obveznicu koja ima premiju 100$ i rok dospijeća 10 godina, izdavatelj je suglasan da će vratiti premiju i sve dospjele kamate u roku 10 godina za kupca. Kupac može naknadu plaćati fiksno na početku ugovora ili u ograničenim vremenskim razmacima. Ipak, budući da izdavatelj ne može jamčiti da će moći vratiti premiju, kupac preuzima rizik. Kako bi se rizik smanjio, investicijske institucije (prodavatelji CDS-ova) jamče za temeljni dug između izdavatelja vrijednosnog papira i kupca. Ako prodavatelj CDS-ova smatra da je rizik vrijednosnice, određenog izdavatelja, manji od onoga što ljudi vjeruju da uistinu je, on će pokušati prodati CD swap kllijentima koji zadržavaju takve vrijednosnice da bi ostvarili profit. Takvi ugovori se mogu kupiti ili prodati u bilo kojem trenutku svoga životnog vijeka.

Trgovanje CDS-ovima je izloženo velikom riziku i sklono je visokim špekulacijama upravo zato što je to tržište neregulirano i često je teško znati tko se nalazi na svakom kraju transakcije.

Postoji li „druga strana“ CDS-ova?

Europska komisija je 2011. godine pokrenula istragu nad ugovorima između financijskih institucija, pružatelja informacija o tržištu i klirinških kuća (koje posluju u Europi) kako bi otkrili jesu li ti ugovori doveli do narušavanja konkurencije na tom svjetskom tržištu teškom 23.000 milijardi dolara. Europska unija je predlagala oštrije mjere u trgovanju ovim vrijednosnim papirom, a kao najveću prijetnju su smatrali ulagače koji CDS-ove koriste za špekulativno trgovanje, umjesto kao način osiguranja imovine u obveznicama.

U istrazi su se najviše bazirali na britansku kompaniju „Markit“, koja pruža usluge određivanja cijene i ostalih financijskih informacija koje su potrebne za trgovanje CDS-ovima, kako bi otkrili jesu li oni imali tajni ugovor sa 16 svjetskih banaka ne bi li dominirali tržištem i istisnuli konkurente kao što su Thomson-Reuters i Bloomberg.

Postoji još niz istraga nad financijskim institucijama od strane Europske komisije i to sve s ciljem razjašnjavanja zašto je uopće došlo do financijske krize 2008. godine.

13020532_1066468946728470_670610420_nPreporuka: Svakako, detaljniji i zanimljivij prikaz ove priče predstavlja drama „The Big Short“ (Oklada stoljeća) redatelja Adama McKayja. Govori o istinitoj priči o nekoliko izuzetno vještih investitora koji su u razdoblju od 2007. do 2010. iskoristili situaciju stalnoga rasta cijena nekretnina i stvaranja velikoga broja hipoteka te su bogatstvo stekli nepopularnim, proračunatim klađenjem na financijski raspad.

Autor članka: Tomislav Brdarić

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s