Što kada biste među prvima mogli predvidjeti način na koji će se vaše ulaganje isplatiti te hoće li se isto uopće isplatiti? Naravno, to gotovo nikad nije moguće sa stopostotnom sigurnošću. No, ako vam kaže da postoji način na koji, uz malo znanja i sreće možete zaraditi veliku količinu novaca biste li bili spremni preuzeti taj rizik? Ili bi radije ostali vječni pesimist ili pak igrač na sigurno te polako ali sigurno vršili svoja ulaganja te ostvarivali profit? Vjerovali ili ne, ono o čemu ću vam pisati u nastavku nisu igre na sreću, kockanje ni brojanje karata. Jedan od načina ulaganja koji zahtijeva to malo sreće, rizik i znanje naziva se „smart money“.
Smart money dio je dr. Jean-Paul Rodriguevog „Bubble“ modela. Ovaj profesor s Hofstra Sveučilišta tvrdi kako se svaki „Bubble“ odvija kroz četiri faze uz tri vrste investitora. Prvu fazu nazvao je „Stealth“ faza, u kojoj djeluju smart money investitori. No, tko su uopće smartmoney investitori? To su investitori koji posjeduju točne informacije koje kao „insajderi“ mogu primati iz prve ruke, te na osnovu njih donose educirane odluke koje rezultiraju ostvarenjem profita na tržištu. Kao što se može vidjeti i na grafu, oni prvi ulaze na tržište, mjesecima prije institucionalnih investitora i javnosti. Tako ran ulazak na tržište ne zahtijeva samo edukaciju i temeljito poznavanje tržišta već i sreću jer se njihov ulazak bazira na pretpostavkama o uspjehu, a ne već testiranim i dobro poznatim situacijama. S obzirom na to da su insajderi bolje informirani, ulažu više, tako da ih se uočavanjem povećanja uobičajenog volumena može pratiti, pogotovo kada postoji malo ili uopće nema javnih informacija o novim ulaganjima koja bi opravdala povećanje tog volumena. Iako javnost često ne primijeti povećanje, ako uspijete otkriti tko je smart money investitor te kada će i u što uložiti može se ostvariti profit na osnovu tuđeg truda.
Druga faza je „Awareness“ faza u kojoj nastupaju institucionalni investitori. Pod institucionalne investitore podrazumijevamo banke, hedge fondove, osiguravajuće tvrtke, mirovinske fondove i sl. U toj fazi investitori počinju prepoznavati momentum, ulagati dodatan novac te time povećavati cijene. Tada je kratkotrajno moguće da investitori unovče svoj prvi profit. Smart money će Awareness fazu iskoristiti za učvršćivanje postojećih pozicija na tržištu. Pred kraj druge faze u igru ulaze mediji koji uz pozitivna izvješća stvaraju boom obavještavajući javnost o dobiti dotičnog ulaganja. Stvarajući taj boom, mediji nas uvode u treću „Mania“ fazu u kojoj javnost kao treći investitor brže bolje prateći trendove i sada primjetljiv porast cijena ulažu u, kako oni misle, priliku života. Međutim, ova faza ima više veze s psihologijom nego s logikom i znanjem. Pri vrhuncu ove faze pojavljuje se nova paradigma prema kojoj će cijene konstantno rasti što, barem kratkotrajno, podržavaju česti priljevi investicija i suvišan optimizam od strane novih ulagača. Problem do kojeg dolazi u ovoj fazi je taj da se smart money i institucionalni investitori tiho i neprimjetno povlače iz „trke“, kao što su u nju i ušli. Kako oni odlaze, stvaraju se papirnata bogatstva koja čine investitori s lošim poznavanjem tržišta i njegovom dinamikom. Pred kraj ove faze bubble dolazi tik do urušavanja.
Zadnja „Blow off“ faza predstavlja prosvjetljenje, tj. trenutak kada ulagači postaju svjesni stvarne situacije. Naravno, prije no što situacija postane kristalno jasna, dolazi do poricanja i zadnjih pokušaja uvjeravanja javnosti da je kolaps samo trenutna prepreka. Takvi su pokušaji uglavnom neuspješni što vodi do totalnog urušavanja tržišta. Tada mnogi investitori bankrotiraju što stvara dodatan val prodaje, te se tu smart money investitor opet vraća i kupuje za niže cijene. Tulipomanija je jedan od najranijih primjera koji prikazuje općeniti bubble ciklus. Investitorima je tulipan počeo biti zanimljiv nakon što je mozaični virus zarazio tulipane kojim su poprimili izgled plamena. Zbog te različitosti cijene su im porasle te su ljudi počeli na tulipane gledati kao investiciju. Malo po malo svi su počeli nabavljati tulipane, od plemića do seljaka. Počeo se stvarati boom, a psihološki bias voditi do masovne kupovine i porasta cijena. Pozitivni izvještaji i „manija“ za tulipanima omogućili su povećanje cijene sve do trenutka kada se tržište tulipana urušava onda kad investitori shvate da su kuće prodali za običan tulipan. Nakon prosvjetljenja investitora, vrijednost i cijene tulipana počinju opadati, žurno se pokušavaju prodati sada već bezvrijedni udijeli u tržištu, te kao posljedica na kraju mnogi bankrotiraju. Stoga se lako može zaključiti da smart money investitori iz ove trke u svakom slučaju izlaze kao pobjednici. Ne samo da će ostvariti profit od pravovremenog unovčavanja, već će kolapsom tržišta i nesrećom drugih ostvariti dodatne i profitabilne kupovine. No za one koji u trku dolaze kasno, nadajući se da će ulaganjem gotovo ničega ostvariti nešto, bubble ciklusi mogu biti opasni i pogubni.
Sad se sigurno pitate možete li vi ili drugi privatni investitori konkurirati smart money investitorima tako da zrcalite njihova ulaganja i transakcije? Definitivno nije nemoguće, no privatni investitori teško mogu doći do informacija potrebnih kako bi mogli pratiti smart money investitore u svakom koraku. Ako se radi o privatnim investitorima koji imaju iskustva s ulaganjem na nekom drugom tržištu moguće je da imaju već izgrađene mreže i kvalitetna poznanstva koja mogu omogućiti uvid u informacije koje nisu svakom dostupne. U svakom slučaju bez temeljitog istraživanja, informiranja, spremnosti na rizik i trunke sreće ostvarivanje zadovoljavajućeg profita neće biti moguće ni za smart money, ni za institucionalne, a ni privatne investitore.
Autor: Nera Ivanjko