BLOG

Što nam donosi 2018.?

Nova godina, nove odluke, novi ciljevi, ali i novi Zakoni

Nova godina – novi početak, vrijeme kada svatko od nas nastoji okrenuti novu stranicu. Vrijeme kada donosimo nove odluke i postavljamo nove ciljeve, kako poslovne tako i privatne. Ciljeve koje želimo ostvariti u novih 365 dana koji predstoje pred nama, a da nove odluke ne donose samo pojedinci, nego i poduzeća kao i države možemo se osvjedočiti na hrvatskom primjeru. Jednostavnija izrada putovnica, više minimalne plaće, aktivacija pripravništva, strožiji propisi za mlade vozače, jednostavnija registracija novih i rabljenih vozila samo su dio novina koje nas očekuju ove godine.

Što nas to novoga očekuje u 2018. godini u Republici Hrvatskoj te koje je zakone i propise donijela Vlada Republike Hrvatske, a da se tiču poreznog, financijskog i gospodarskog života zemlje? Ovoga puta izdvajamo sedam, po nama, najvažnijih Zakona i propisa koji su stupili na snagu od 1.1.2018. godine.

Zakon o minimalnoj plaći

2.slika.jpgNa prvome mjestu sasvim sigurno je Zakon o minimalnoj plaći. Htjeli to ili ne, ovaj Zakon ipak se u najvećoj mjeri tiče svih građana, posebice onih koji izlaze uskoro na tržište rada ili pak onih koji rade u industrijama poput tekstilne, prerađivačke i prehrambene pa čak i u poljoprivredi gdje se isplaćuje minimalna plaća. Kada govorimo o pojmu minimalne plaće tada mislimo na najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu, a takvu plaću u Republici Hrvatskoj prima gotovo 80 000 radnika. Novim Zakonom o minimalnoj plaći u iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja plaće koja radniku pripadaju za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Konkretno, minimalna plaća za siječanj 2018. godine povećana je za 163 kn i iznosit će 3.439 kn u bruto iznosu, odnosno 2.752 kn neto što je povećanje za 131 kn u odnosu na prije. Istodobno su poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće u zadnjih 12 mjeseci 50% smanjene osnovice za obračun doprinosa. Nove izmjene zakona donose i pogodnosti poslodavcima poput neoporezivog smještaja i toplog obroka za stalne sezonce u turističkoj sezoni i povećanja neoporezivog dijela za dar radniku s 400 na 600 kuna.

Za razliku od radnika u tim zemljama, radnici u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Irskoj i Luksemburgu imaju minimalnu plaću višu od 1.000€. Bitno je napomenuti da članice  EU-a koje se nalaze izvan europodručja, a imaju minimalne plaće (Bugarska, Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina) na iznos minimalnih plaća izraženih u eurima utječu devizni tečajevi koji se primjenjuju na pretvaranje nacionalnih valuta u euro.
A kakvo je stanje u zemljama Europske unije? Nažalost, razlike u nacionalnim minimalnim plaćama su značajne. Minimalne plaće u državama članicama EU-a u siječnju 2017. godine iznosile su od 235€ u Bugarskoj do 1.999€ u Luksemburgu. Od ukupno 28 članica Europske unije u njih 22 propisana je minimalna plaća (izuzetak su Danska, Italija, Cipar, Austrija, Finska i Švedska gdje nije propisana minimalna plaća) kao i u svim zemljama kandidatkinjama. Uz Bugarsku, najniže minimalne plaće imaju radnici u Rumunjskoj, Latviji, Litvi, Češkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Slovačkoj, Poljskoj te Estoniji.

3. slika.png

Situacija u susjedstvu nije ništa puno bolja. Zemlje u okruženju, osim Slovenije koja ima minimalnu bruto plaću 805€ te Italije koja nema minimalnu plaću, također se nalaze pri samom europskom dnu. Tako Mađari imaju minimalnu plaću od 412€, Srbi 248€, Albanci 163€, Makedonci 240€, a Crnogorci 288€. Ako bismo se uspoređivali s jednom od vodećih svjetskih sila, Sjedinjenim Američkim Državama, tada je situacija za Hrvatsku još poraznija jer Amerikanci imaju minimalnu plaću od 1.192€ što je gotovo tri puta više od hrvatske minimalne plaće. No, ako ostanemo u europskim okvirima tada možemo reći kako je hrvatska minimalna plaća viša za 54,27% od najniže minimalne plaće u EU koju imaju Bugari (235€), odnosno 461,66% (ili gotovo pet puta) manja od najviše minimalne plaće u EU koju imaju radnici u Luksemburgu. Više o minimalnim plaćama u Europskoj uniji možete saznati ovdje.

Zakon o porezu na dohodak

4. slika.pngJedan od važnijih Zakona koji je povezan s tržištem rada je Zakon o porezu na dohodak koji je u cijelosti doživio promjene prošle godine kada je donesen novi Zakon, a ne samo izmjene i dopune. Većina akata primijenjena je već s 1.1.2017., no neke od novosti stupile su na snagu tek ove godine s 1.1.2018. Tako će s prvim danom ove godine Porezna uprava dostavljati porezne kartice elektroničkim putem samim radnicima ili neposredno poslodavcu uz suglasnost radnika. No, dolazi i do sužavanje kruga uzdržavanih članova obitelji za koje se može dobiti porezna olakšica. Naime, uzdržavanim članovima obitelji sada se smatraju samo djeca, roditelji i bračni partneri (kao i izvanbračni partneri, životni i neformalni životni partneri), djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik. Poreznom olakšicom se tako više ne smatraju roditelji bračnog partnera, bake i djedovi, unuci i praunuci, maćehe ili očuhe i sl.

Pravilnik o porezu na dohodak

Izmjenama nije ostao uskraćen niti Pravilnik o porezu na dohodak pa je tako Ministarstvo financija donijelo Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak. Iako pomalo kompliciran i zbunjujući pravni naziv, navedeni Pravilnik trebao bi donijeti pogodnosti poreznim obveznicima tako što će ih rasteretiti za 266 milijuna kuna. Izmjene i dopune ovoga Pravilnika vezane su uz fiskalno i administrativno rasterećenje. Fiskalno rasterećenje Pravilnika o porezu na dohodak vezano je uz poslodavce koji imaju zaposlene sezonske radnike kojima se, primjerice trošak smještaja i prehrane, više neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada. Isto tako, novost je i to da se oporezivim primicima od nesamostalnog rada više ne smatraju voda te topli i hladni napici koje poslodavac omogućuje radnicima za vrijeme radnoga vremena. Nadalje, kod određivanja plaće u naravi, prag za određivanje godišnjeg iznosa podiže se s 400 kuna na 600 kuna. Cijeli tekst Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak možete pročitati ovdje.

Zakon o posebnom porezu na motorna vozila

5..jpgMinistarstvo financija uredilo je ovim Zakonom plaćanje posebnog poreza na motorna vozila tako da je trošarina na rabljena vozila, koja se do sada plaćala u visini od 5% od vrijednosti vozila , zamijenjena upravnom pristojbom koja ovisi o snazi motora i starosti vozila. Analitičari procjenjuju kako bi ova pristojba trebala biti duplo manja od trošarine koju su vozači do sada plaćali. Znatno jednostavniji bi s prvim danom nove godine trebao biti i prijenos vlasništva prilikom kupnje rabljenog vozila koji će se obavljati na jednome mjestu u stanici za tehnički pregled gdje će se od sada plaćati i upravna pristojba. Promjena koju možemo očekivati tijekom godine je i promjena vezana uz oporezivanje prilikom kupnje novih vozila. Navedene promjene, prema Ministarstvu financija, trebale bi donijeti rasterećenje od oko 450 milijuna kuna. Više o samom Zakonu možete pročitati ovdje.

Zakon o porezu na dodanu vrijednost

6..jpgNakon promjena koje su se dogodile prošle godine u sklopu Zakona o PDV-u kao što su povećanje stope PDV-a za ugostiteljske usluge usluživanja hrane i pića te proizvodnju bijelog šećera s 13% na 25%, a s druge strane smanjenje stope PDV-a s 25% na 13% za hranu za životinje (izuzev hrane za kućne ljubimce), gnojiva i pesticide, javne usluge prikupljanja komunalnog otpada, isporuku električne energija te dječje autosjedalice, Zakon o PDV-u i ove godine nam donosi promjene. Glavne promjene odnose se na ograničenja za odbitak pretporeza gdje se i dalje ne može odbiti pretporez za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije, ali za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih vozila za osobni prijevoz porezni obveznik može odbiti 50% pretporeza. Nije dopušten odbitak pretporeza za nabavku prijevoznih vozila koji se odnosi na iznos veći od 400.000 kuna nabavne vrijednosti. Promjene su se dogodile i u području praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a gdje se prema novom Zakonu prag prihoda za obvezni ulazak u sustav PDV-a podiže sa 230.000 kuna na 300.000 kuna. U skladu s time podiže se i prag koji obrtnicima i drugim izjednačenim djelatnostima omogućuje da izaberu paušalno oporezivanje dohotka pa taj prag za 2018. godinu iznosi 300.000 kuna.

Zakon o reviziji

7..pngIzmjene je s 1.1.2018. doživio i Zakon o reviziji koji propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti. Osim toga, prema novom Zakonu o reviziji, poduzeća koja su od sistemske važnosti i javnog interesa moraju ugovoriti zakonsku reviziju s minimalno dva neovisna revizorska poduzeća. Osim poduzeća koja su od sistemske važnosti za RH, tu obavezu imat će i poduzeća koja zapošljavaju više od 5000 radnika tijekom poslovne godine te imaju aktivu veću od 5 milijardi kuna sa zadnjim danom poslovne godine. Više o samom Zakonu o reviziji možete pročitati ovdje.

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

8..jpgPranje novca, prema Zakonu, podrazumijeva izvršenje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca ili druge imovine za koju postoji sumnja da je pribavljena na nezakonit način što uključuje zamjenu ili bilo kakav drugi prijenos novca, prikrivanje prave prirode i izvora novca te stjecanje, posjedovanje ili uporaba novca ili druge takve imovine.

Najveće novosti vezane uz ovaj Zakon vezane su uz ograničavanje poslovanja s gotovinom. Naime, prema najnovijim izmjenama pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj neće smjeti primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u vrijednosti 75.000 kuna čime je ta granica spuštena za 30.000 kuna jer je do sada taj iznos bio 105.000 kuna. Prema izmjenama ovoga Zakona proširuje se pojam „politički izložene osobe“ koji sada obuhvaća domaće i strane fizičke osobe, uključujući članove njihove obitelji i bliske suradnike, a popis je proširen i na općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike. Usto, uspostavlja se registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata koji će voditi FINA, a novim zakonom je regulirano kome i u kojem opsegu će biti dostupni podaci iz ranije navedenoga registra. Više o samom Zakonu možete pročitati ovdje.

Veće potpore samozapošljavanju, aktiviranje pripravništva, restrikcije SOR-u

9..jpgKao dodatak svim ranije navedenim promjenama, izmjenama i dopunama Zakona koje su nas dočekali s prvim danom ove godine, donosimo sažetak  novih Smjernica za razvoj i provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2018. do 2020. godine, a koji se uvelike tiču nas studenata koji uskoro izlazimo na tržište rada.

Potpora za samozapošljavanje bit će povećana na 55.000 kuna (prijašnja je iznosila 35.000 kuna) odnosno 70.000 kuna ako se kombinira sa stručnim osposobljavanjem tj. ako osoba koja se samozapošljava i otvara svoju tvrtku uzima dvije osobe na SOR. Uvedene su i dodatne restrikcije za korištenje SOR-a u javnim službama, a s 1.1.2018. aktiviralo se i pripravništvo koje će biti sufinancirano sredstvima Zavoda za zapošljavanje. U realnom sektoru pripravništvo će HZZ financirati s 50% iznosa bruto plaće kao i trošak prijevoza, a u javnim službama će se pripravništvo financirati u zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj skrbi sa 100% iznosa pripravničke plaće (85% plaće radnog mjesta) kao i trošak prijevoza.

Ovo su samo neke od promjena koje su nas dočekale s prvim danom nove godine, no poznavajući domaće prilike ovo zasigurno nisu jedine promjene, izmjene i dopune koje ćemo imati ove godine. Godina je dugačka, a novih 365 dana sasvim sigurno nam donose uzbudljivu gospodarsku godinu.

 

Autor: Ana-Marija Sarić

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s