Svaka osoba prilikom kupnje voli kada joj nešto lijepo i atraktivno zapne za oko. U većini slučajeva radi se o nekom privlačnom dizajnu ili ambalaži proizvoda što najčešće rezultira kupnjom iako nam ta stvar uopće ne treba. U današnjoj masi ponude različitih proizvoda, ni ne zamjećujemo one kvalitetne, nego samo one koji su nam vizualno privlačni.
S druge strane, često nismo svjesni koliko emocije utječu na naše kupovne odluke, a toga nisu svjesna ni sama poduzeća koja još uvijek svoje poslovanje temelje na racionalnosti, bez upotrebe emocija.
Može se reći kako dizajn donosi spoj interakcija, vrijednosti i uvjerenja za neku kulturološku grupu – on predstavlja postupak svrhovitog vizualnog stvaranja. Kvalitetno osmišljen dizajn može utjecati na povećanje prodaje dok onaj lošiji može zbunjivati potrošače i donijeti krive rezultate poduzeću. Međutim, dobar dizajn ne nosi samo ulogu mamca za kupca, već mora ostaviti dobar dojam.
Slika 1. Kreativno pakiranje meda u obliku bočica parfema poslaganih u košnici
Prema Kotleru, u prosječnom supermarketu, koji sadrži oko 15.000 proizvoda, u prosjeku kupac prođe pokraj 300 proizvoda u 1 minuti. Čak 53% svih kupnji učinjeno je po impulsu što znači da efikasna ambalaža na potrošača djeluje kao spot od 5 sekundi. Ovo dokazuje da su potrošači voljni platiti malo više za izgled i ugled bolje ambalaže. Zato baš svaki kvalitetan dizajn, upečatljiv izgledom, dopadljiv i atraktivan privlači pažnju kupaca jer mu je cilj prodati samog sebe.
Vratimo se na emocije. One zasigurno predstavljaju središte ljudskog života. U poslovnom kontekstu, još uvijek mnogo tvrtki ne vidi njihovu važnost za uspjeh na tržištu. Još uvijek je nekako uvrženo raditi po racionalnom principu koji se osvrće na logiku pa mnogi menadžeri ne razumiju zašto se neki savršeni proizvod ne prodaje prema očekivanjima. Imati emocionalnu vrijednost znači imati osjećaj kada kupac doživi neki proizvod kroz pozitivnu reakciju. Štoviše, današnja ekonomija počiva na takozvanoj ekonomiji iskustva i doživljaja jer potrošači očekuju kroz cijeli postupak razmjene emocionalnost, pozitivizam i impresiju. Danas je naglasak na zadovoljenju želja kupaca, a ne njihovih potreba kao nekada.
Nepobitna je činjenica kako čovjek prima više od 80% informacija osjetilom vida što ukazuje na to kako su odluke o kupnji često vođene emotivnim reakcijama.
„Znanstveno je potvrđeno da emocije imaju veliku
ulogu u odlučivanju. Upravo emocije čine osnovicu
tržišne diferencijacije u odnosu prema kupcima.“
Dakako da su dizajneri toga svjesni pa prilikom izrade ambalaže znaju primijeniti ovakve činjenice u samo pakiranje proizvoda. Pri tome se u današnje vrijeme najviše želi vidjeti upravo crna boja. Poznato je da, primjerice, crvena boja asocira na agresiju ili strast, zelena na sigurnost, plava na smirenost, dok crna općenito predstavlja eleganciju.
Postoje mnogobrojni primjeri u kojima se ogleda ovakav trend. Primjerice, P&G neke svoje linije proizvoda prodaje po dvostruko višim cijenama od ostalog asortimana samo zbog drugačije, crne ambalaže. Smatra se da takvi proizvodi asociraju na luksuz, na premium kvalitetu ili nešto najbolje što kupac može kupiti. Takve trendove moguće je vidjeti i na pakiranjima deterdženata na koje smo se navikli vidjeti u plavim, zelenim, narančastim bojama kao i kod prehrambenih giganta koji su izbacili linije sladoleda u crnom pakiranju, boce piva također u crnom izdanju, pa čak i osvježivače zraka kao luksuzne crne sitnice.
Postoji i mišljenje da crno nosi nešto negativno, konrektno u ekonomskom smislu asocira na recesiju. Stručnjaci kažu kako crna boja prestaje biti esktravagantna. Ali gledajući sveukupno, mora se priznati da bi se prije na policama zamijetila crna pakiranja, nego bijela. A i kako se kaže – svaka žena u ormaru mora imati malu crnu haljinu.
Kako tehnologija i ekonomija idu rame uz rame, tako će napredak biti u fokusu želja klijenata. Njihov gubitak bit će uvjetovan s osjećajem povezanosti i emocija koju (ni)su iskusili kupivši neke proizvode. S naglaskom na kreativnost dolazi se do tržišnog opstanka, ali za odudaranje od standardnog ipak treba nešto drugačije.
Autor: Diana Čevis
Uloži u sebe 