Matematika u ekonomiji

Ugledavši izraz matematika u naslovu, odmah vam se zamagli u glavi i u mislima je samo „dosadno, dosadno, dosadno“. No, dajte mi ipak priliku. Jeste li znali da najljepše građevine svijeta postoje zahvaljajući toj dosadnoj matematici?  Da savršene koreografije nastaju uz geometriju? Da prognoza vremena dolazi upravo iz matematičkih modela? I da se bez osnovnog znanja matematike ne možemo snalaziti ni u prodavaonici? Matematika je fascinantna znanost i nalazi se svugdje oko nas. Ne postoji znanstveno područje u kojemu nisu zastupljeni matematički modeli za odgovore na mnoga praktična i teorijska pitanja. Gdje se sve pojavljuje u znanosti poput ekonomije?

U svakodnevnom životu upravljamo osobnim financijama kako bismo osigurali optimalnu količinu financijskih sredstava s kojima raspolažemo s ciljem zadovoljavanja naših potreba. Ukoliko raspolažemo s viškom financijskih sredstava, koliki iznos je optimalan za ulaganje u štednju? Možda imamo dovoljno za uložiti u dugo planirani projekt i time ostvariti određenu dobit? A što ukoliko smo u suprotnoj situaciji i suočeni smo s nedostatkom financijskih sredstava? Kako onda na što profitabilniji i jednostavniji način pokriti troškove? Sa sličnim problemima se suočavaju i velika poduzeća, države i banke u svakodnevnom poslovanju, a do rješenja problema dolaze upravo uz pomoć matematike. 

Poslovno okruženje današnjice karakteriziraju brze i brojne promjene među kojima su i velike količine podataka s kojima je sve teže i teže raditi. Poznavanje i vladanje osnovama statističke analize omogućuje menadžerima bolji uvid u razumijevanje stanja i procesa na tržištima na kojima djeluju, kao i u poslovanje vlastitog i ostalih poduzeća koja djeluju u istoj okolini. Krajnji cilj što bolje analize je doprinos donošenju što bolje odluke. U toj želji, menadžer prikuplja sve relevenatne informacije do kojih može doći. Većina podataka sadržana je u dostupnim informacijama, no neke od njih postaju „vidljive“ tek primjenama statističke analize.

Kako bi shvatili važnost takvih analiza zamislimo primjer poduzeća koje ima plan na tržište plasirati novi proizvod. Prvo što ga zanima je preferiraju li potrošači takve proizvode na tržištu na kojemu

posluje? Odgovor na ovo pitanje nalazi u istraživanju tržišta. Statističkim analizama, uz reprezentativnu grupu kupaca ili klijenata, može se dobiti dovoljno precizna slika tržišta uz razmjerno male troškove. Ovakvo istraživanje može biti usmjereno na provjeru opravdanosti troškova razvojem novog proizvoda ili otkrivanjem poželjnih karakteristika koje bi novi proizvod trebao imati.

Isto tako, na temelju dosadašnjih kretanja možemo predvidjeti buduća kretanja s ciljem donošenja što bolje odluke. Zbog sve veće rizičnosti tržišta, od izuzetne je važnosti analiza rizičnosti poduhvata. Metodama koje uključuju rad sa slučajnim varijablama, provjerava se stupanj rizičnosti neke investicije, ali se određuju i ključne komponente rizika stvarajući time bolju podlogu za donošenje odluka. Ovakva vrsta provjera može biti od izuzetne važnosti ako se radi o riskantom potezu za poduzeće, ako postoje različita mišljenja ili ako se želi spriječiti građenje strategije na nepotvrđenim pretpostavkama. Menadžer koji vlada s potrebnim statističkim znanjima može se s velikim stupnjem pouzdanosti nositi s odlukama koje uključuju neizvjesnost osiguravajući tako stabilno vodstvo i povjerenje zaposlenika.

Nakon što smo istražili tržište na kojem poslujemo, provjerili rizičnost i odlučili da izlazimo na tržište s novim proizvodom, sljedeći važan korak je promoviranje proizvoda. Koristan matematički alat za to je segmentacija kupaca u klastere. To je oblik marketinškog istraživanja u kojemu se kupci svrstavaju u grupe s obzirom na više varijabli (osobina). Grupe čine kupci sličnih osobina kojima se onda, ciljano, na prikladan način pristupa u promociji. Nakon ovih analiza imamo jasnu sliku što i kako napraviti za uspješno poslovanje. Daljnim radom usmjeravamo se na zadovoljenje kupaca i zbog toga su česte provjere kvalitete proizvoda ili proizvodnih procesa na uzorku. Cilj ovakvih istraživanja je održavanje zadane kvalitete ili njezino poboljšanje.

Ovo je samo jedan okviran primjer s kojim se susreću sva poduzeća u svom poslovanju i kroz koji vidimo da je bez osnovnih znanja matematike, s posebnim naglaskom na statističke analize,  gotovo nemoguće voditi uspješno poslovanje. Složenije matematičke operacije dolaze do velikih otkrića i poboljšanja svih segmenata poslovanja.

Autor: Anja Stojčević


Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s