Eu proračun za novo financijsko razdoblje

Mnogo se bure podiglo oko prijedloga novog Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2021.-2027. kojeg je predložila Europska komisija (EK) na čelu s predsjednikom Jean-Claude Junckerom u svibnju ove godine. Europska komisija je u novom Višegodišnjem financijskom okviru, ili jednostavnije nazvano proračunu, fokus stavila na ulaganja u ljude i jačanje socijalne dimenzije Europske unije kao i digitalno gospodarstvo, održivost, sigurnost, migracije te podršku malim tvrtkama i inovacijama. Komisija je predložila moderan proračun za Uniju koji štiti, osnažuje i brani cijelu Uniju i njezine zemlje članice. Poseban (financijski) naglasak je stavila na područja koja se vežu uz sigurnost i obranu granica te stabilnost Unije kao zajednice. Izlazak Velike Britanije iz Europske unije poznat pod pojmom Brexit (Britain exit) definitivno će ostaviti velike posljedice na Uniju kao zajednicu, a značajniji dio tih posljedica osjeća se na novom proračunu EU-a.

Velika Britanija svih ovih godina bila je značajna neto davateljica financijskih sredstava u europski proračun, uz ostale članice kao što su Njemačka, Francuska i Italija, a zauzvrat nije povlačila značajnija sredstva iz njega niti imala neke značajnije koristi od članstva. Upravo zbog tih velikih gubitaka u proračunu koji proizlaze Brexitom, Komisija je nastojala pronaći najbolji način financiranja svojih političkih ciljeva. Prema prvom prijedlogu koji je Komisija uputila Europskom Parlamentu i Europskom Vijeću u svibnju ove godine predlaže se ravnomjerno smanjenje rashoda i uvođenje novih stavki prihoda. Sve to rezultirat će smanjenjem financijskih sredstava za određena područja unutar proračuna, kao i za povećanje financiranja drugih prioritetnih područja.

Cilj koji si je Komisija postavila s novim proračunom jest uložiti veća sredstva u područja u kojima zemlje članice ne mogu samostalno djelovati, odnosno u kojima je zajedničko djelovanje cijele Unije znatno učinkovitije kao što su primjerice područja istraživanja, migracija, kontrole granica ili obrane te istodobno raditi na modernizaciji tradicionalnih politika kao što su kohezijska i poljoprivredna politika. Za sljedećih sedam godina predsjednik Juncker u svom Govoru o stanju Unije iz 2016. godine naveo je 5 glavnih ciljeva i smjernica kojima želi da ide nova Unija s 27 članica te kako vidi novu Uniju. Juncker je naveo kako svi dionici trebaju raditi na Europi koja štiti i čuva europski način života, osnažuje svoje građane, brani svoj teritorij kao i okolni te Europi koja preuzima odgovornost. I upravo na toj viziji napravljen je prijedlog novog proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

NOVI PRORAČUN SA 7 GLAVNIH PODRUČJA

Prijedlog novog proračuna podijeljen je na sedam različitih, no međusobno povezanih dijelova i to na jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo, kohezija i vrijednosti, prirodni  resursi i okoliš, migracije i granice, sigurnost i obrana, susjedstvo i svijet te europska javna uprava. Ukoliko napravimo usporedbu s prethodnim Višegodišnjim proračunskim okvirom 2014.-2020. možemo primijetiti kako je Komisija određene aktivnosti sasvim drugačije povezala u novom proračunu, a usto novi proračun ima jedno područje financiranja više. Prisjetimo se, aktualni proračun podijeljen je na područja kao što su: pametan i uključiv rast, održiv rast: prirodni izvori, sigurnost i građanstvo, globalna Europa, administracija te kompenzacije. Upravo u formalnoj strukturi proračuna vidljiv je način na koji EK razmišlja i njihova želja

organiziranja programa oko glavnih tematskih prioriteta potrošnje koji odgovaraju naslovima u formalnoj proračunskoj strukturi.

Proračun je kreiran tako da će unutar svakog prioriteta programi biti grupirani u klaster politike što će se u konačnici odraziti i na naslove godišnjih proračuna. Upravo zahvaljujući pregledu trošenja proračunskih sredstava  putem kojeg se jasno vidi koje su politike dobre i treba ih sačuvati, kao i one politike koje zahtijevaju reforme radi ostvarivanja njihovog punog potencijala, EK je predložila ovakav financijski okvir uz mnoštvo reformiranih programa vođenih nekolicinom načela od snažnijeg fokusa na europsku dodanu vrijednost, manje birokracije za korisnike, jednostavnosti i transparentnosti proračuna kao i fleksibilnosti i skladnosti proračuna te onoga što je u konačnici možda i najvažnije, jačanje fokusa na učinkovitost u svim programima i opipljivim rezultatima na terenu.

NOVI MODERNI IZVORI FINANCIRANJA

Izlaskom Velike Britanije iz Europske Unije, koji će službeno biti u ožujku 2019. godine, EU proračun će ostati bez 85 milijardi EUR manje za period od 7 godina odnosno 12 milijardi eura godišnje manje. Inače, cjelokupna vrijednost  novog proračuna iznosila bi 1.279 milijardi eura u obvezama (u tekućim cijenama) što zapravo i nije značajna svota kada pogledamo da je to iznos koji predstavlja samo 1,11% bruto nacionalnog dohotka 27 članica Unije. Samo usporedbe radi, u tekućem programskom razdoblju (2014.-2020.) proračun Unije iznosi 1.083 milijardi eura u obvezama što predstavlja 1% BND-a na razini EU28. S obzirom na sve ciljeve koje je Komisija postavila za idućih sedam godina sredstva uistinu nisu prebogata te je s istima potrebno upravljati što je bolje moguće. Za nove prioritete koji su postavljeni potrebni su ujedno i novi izvori  financiranja te je prijedlog EK da se novi prioriteti financiraju kombinacijom novih sredstava (80%) i preraspodjelom te uštedom postojećih (20%). Predložene nove vrste vlastitih sredstava obuhvaćaju 20% prihoda iz sustava trgovanja emisijama, uvođenje stope od 3% na konsolidiranu osnovicu poreza na dobit te nacionalni doprinos koji će se obračunavati na osnovi količine nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj članici (0,80 EUR/kg). Nova vlastita sredstva činit će približno 12% ukupnog proračuna što znači oko 22 milijarde eura godišnje za financiranje novih prioriteta.

Usporedni prikaz prihodovne strane EU proračuna za 2018. i 2027.god
izvor: http://www.europa.eu

No osim novih prihoda, EK predlaže i modernizaciju već postojeća tri izvora prihoda i to pojednostavljenje poreza na osnovu dodane vrijednosti, niže troškove naplate za tradicionalne vlastite izvore (uglavnom carinske pristojbe) te manji doprinos na temelju BND-a. S druge strane planira se postepeno ukidanje rabata te povećanje stope vlastitih sredstava (od trenutnih 1,2% BND-a na 1,29% BND-a).

NEKE POLITIKE GUBE, NEKE DOBIVAJU VIŠE NOVCA

Tijekom dosadašnjih godina i postojanja Europske unije, Zajednička poljoprivredna politika uvijek je bila visoko pozicionirana u europskom budžetu (bez obzira na činjenicu postojanja silazne putanje financiranja) kao i ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija (od 2014. godine i ona bilježi smanjenje financiranja). U novom programskom razdoblju, koje kreće od 2021. godine, Komisija predlaže umjereno smanjenje sredstava za Zajedničku poljoprivrednu politiku i kohezijsku politiku za otprilike 5% po politici uz naglasak na njihovu modernizaciju kako bi se osiguralo postizanje ciljeva s manje sredstava te usklađenost s novim prioritetima.

Poseban fokus stavljen je na međusobnu povezanost politika i programa tako da će primjerice kohezijska politika imati veću ulogu u integraciji migranata. S druge strane, sredstva namijenjena za Erasmus+ program bit će udvostručena. Programi sa snažnim fokusom na migracije i zaštitu europskih vanjskih granica kao što je Europska granična i obalna straža u novom razdoblju imat će 2,6 puta veća sredstva na raspolaganju kao i Mehanizam civilne zaštite u sklopu prioriteta sigurnosti i obrane. Unutar istog prioriteta unutarnja sigurnost imat će na raspolaganju 1,8 puta veća sredstva dok će se sredstva za obranu povećati čak 22 puta.

Uspoređujući aktualni dugoročni financijski okvir s novim, može se uočiti kako će sredstva biti povećana i za programe usmjerene na mlade (2,2 puta više sredstava), klimatske promjene i okoliš (x1,7) kao i za programe usmjerene na inovacije, digitalnu ekonomiju i istraživanje (x1,6). Već ranije spomenuta sigurnost i obrana imat će ukupno 1,8 puta više sredstava dok Komisija za pitanje migracija i granica planira izdvojiti značajno najviše sredstava (čak 2,6 puta više). Iako se proračunska sredstva planiraju utrošiti na ranije opisan način, Komisija u svom planu posebno ističe fleksibilnost unutar i između programa kao i fleksibilnost između proračunskih godina, no najveći naglasak stavlja na tzv. „specijalne instrumente“ koji omogućuju dodavanje dodatnih financijskih sredstava u proračun EU-a.

Prikaz raspodjele financijskih sredstava unutar novog EU proračuna
izvor: http://www.europa.eu

Radi jednostavnosti proračuna i prevelike raspršenosti sredstava na mnoštvo programa i instrumenata, Komisija predlaže smanjenje broja programa s trenutnih 58 na novih 37. Najbolji primjer povezivanja programa koji posljedično dovode do smanjenja istih je Europski socijalni fond (ESF). Naime, novi ESF odnosno ESF+ spojiti će nekoliko programa kao što su ESF, Inicijativa zapošljavanja mladih, Fond za europsku pomoć najsiromašnijima, EU program za zaposlenje i socijalnu inovativnost te EU zdravstveni program, a njegova vrijednost iznositi će 101,2 milijardi eura.

Važan novitet u prijedlogu proračuna jača je povezanost financijskih sredstava EU-a i vladavine prava gdje Komisija predlaže novi mehanizam zaštite proračuna od financijskih rizika povezanih s vladavinom prava u članicama. Novi instrument omogućio bi EU da obustavi, smanji ili ograniči pristup financijskim sredstvima EU-a proporcionalno vrsti, ozbiljnosti i opsegu nedostataka vladavine prava. 

Novi proračun misli i na ekonomsku i monetarnu uniju te tako u okviru javnih financija predlaže dva nova instrumenta od kojih je jedan Program potpore reformama s proračunom od 25 milijardi eura čiji je cilj članicama pružiti financijsku i tehničku pomoć u provedbi prioritetnih reformi, posebno u kontekstu europskog semestra, kao i pružanje posebne potpore članicama izvan europodručja za uvođenje zajedničke valute. Drugi instrument je europska funkcija stabilizacije ulaganja koja ima za cilj pomoć u zadržavanju razine ulaganja u slučaju velikih asimetričnih šokova.

Zaključno, treba imati na umu da je ovo samo prijedlog Višegodišnjeg financijskog okvira koji je predstavila Komisija te je sada na Europskom vijeću i Europskom Parlamentu da iznesu svoje stajalište. Ovisno o stavu Parlamenta i Vijeća, određeni prijedlozi proračuna morati će biti izmijenjeni i/ili dopunjeni. Najveći prijepori očekuju se oko pitanja raspodjele sredstava između politika, posebice onih za koje su najavljena smanjenja sredstava. Konačan izgled proračuna trebao bi biti poznat u proljeće 2019. godine prije izbora za Europski Parlament.

Autor: Ana-Marija Sarić

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s