EKONOMSKI RAST U HRVATSKOJ: MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA

Prosječna realna stopa rasta hrvatskog BDP-a zaostajala je u odnosu prema ostalim regionalnim tranzicijskim ekonomijama, no proteklih godina Hrvatska ostvaruje dobar ekonomski učinak. Strukturne reforme usmjerene na proces tranzicije, kao i makroekonomske prilagodbe radi zaštite ekonomske stabilnosti povećale su hrvatsku potencijalnu stopu rasta. U smislu napretka u tranzicijskom procesu Hrvatska zaostaje za zemljama koje najbolje provode reformu. Promatrajući detaljnije napredak Hrvatske kroz proces reforme u posljednje vrijeme, nameće se zaključak kako je napredak u usporedbi s drugim gospodarstvima u mnogim područjima bio sporiji. Prema EBOR-ovim tranzicijskim pokazateljima do 2006. godine, Hrvatska se tranzicija vrlo dobro može usporediti s većinom zemalja južne i istočne Europe, ali zaostaje za tranzicijom srednjoeuropskih ekonomija. Usprkos napretku u svim aspektima tranzicije, tranzicijski rang Hrvatske u posljednje se vrijeme nije mijenjao. Hrvatska još uvijek zaostaje za većinom drugih tranzicijskih zemalja u politici konkurentnosti, velikim privatizacijama i liberalizaciji cijena. Sukladno EFN indeksu ekonomske slobode do 2004, Hrvatska je na većini područja makroekonomskih i strukturnih reformi mjerenih tim indeksom napredovala, ali ipak manje nego ostatak svijeta. Posljedica je to da je rang Hrvatske za cjelokupni EFN indeks u posljednjih deset godina pao.

Međusobna usporedivost vrijednosti može naglasiti činitelje koji potiču rast u Hrvatskoj u usporedbi s ostalim europskim zemljama, činitelje u kojima Hrvatska zaostaje te reforme na koje se treba fokusirati radi ubrzanog rasta u budućnosti.

Hrvatska je usporediva s drugim tranzicijskim ekonomijama u smislu:

 • potencijala za konvergenciju, s BDP-om po stanovniku (u smislu kupovne moći) koji doseže 48% prosjeka eurozone

• investicija javnog sektora, sa znatno višom potrošnjom prema postotku BDP-a nego u drugim zemljama jugoistočne, srednje i istočne Europe

 • monetarne politike, s niskom razinom inflacije, potpuno u skladu sa stopama inflacije u većini zemalja ostalog dijela Europe

• demografije, s visokim koeficijentom ovisnosti, no sličnim onome u ostatku Europe

• obrazovanja, s pokazateljima broja upisanih i izdacima po studentu približno jednakima ostatku Europe, kako za primarno, tako i za sekundarno obrazovanje, te s obrazovanjem radne snage koje nije osobit razlog za zabrinutost iako su detaljniji podaci o ljudskom kapitalu mnogo alarmantniji

• zdravstvenog stanja populacije, prema većini pokazatelja, iako uz relativno visoke troškove jer hrvatski javni sektor za zdravstvenu zaštitu izdvaja znatno veći postotak BDP-a od zemalja jugoistočne, srednje i istočne Europe

• nove ekonomije, uz primjenu i produkciju informacijskih tehnologija upravo podjednako razvijenu kao u zemljama srednje i istočne Europe, iako manje razvijenima nego u eurozoni

 • financijskog sektora, s naprednijim bankovnim sektorom od većine zemalja jugoistočne, srednje i istočne Europe te s ograničenom prisutnošću Vlade u sektoru

 • međunarodne razmjene, sa svim indikatorima koji upućuju na vrlo otvorenu ekonomiju

Hrvatska se još uvijek ne može usporediti s drugim tranzicijskim ekonomijama u smislu:

• veličine Vlade, s mnogo većom razinom opće Vladine potrošnje izražene postotkom BDP-a nego u zemljama jugoistočne, srednje i istočne Europe, usprkos fiskalnoj konsolidaciji posljednjih godina

• tranzicije; Hrvatska zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe, pogotovo u “velikim” privatizacijama, restrukturiranju poduzeća, politici konkurentnosti i liberalizaciji cijena te s mnogo značajnijom ulogom države u ekonomiji u odnosu prema ostatku Europe;

 • poslovnog okruženja, pravnog sustava, s manje povoljnim indikatorima prava vlasništva, provedbe ugovora i korupcije nego u zemljama srednje i istočne Europe te eurozone

 • tržišta rada, s relativno visokom stopom nezaposlenosti, posebno dugoročne, te nezaposlenosti mladih, kao i s niskom stopom participacije radne snage, koja je vjerojatno rezultat ograničene fleksibilnosti tržišta rada

Investitore mogu obeshrabriti loša administracija i prevelik porezni teret, no Hrvatska ima velik potencijal za napredovanje te ekonomski rast i razvoj.

Autor: Mihaela Majstorović

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s