EU FONDOVI

Europski fondovi su financijski instrumenti za provedbu pojedine javne politike Europske unije u zemljama članicama. Drugim riječima, to su bespovratna sredstva Europske unije koje svaka zemlja članica ima pravo koristiti te tako pospješiti gospodarski rast. Novac se, sukladno određenim pravilima i procedurama, dodjeljuje raznim korisnicima koji će svoje izvrsne ideje pretvoriti u odličan pothvat. Prethodno spomenute javne politike predstavljaju financijsku perspektivu te se donose za razdoblje od  7 godina. Trenutno se nalazimo u razdoblju 2014.-2020, a prethodilo je financijsko razdoblje 2007.-2013.

 Jedna od neznačajnih javnih politika je Kohezijska politika za koju se u financijskoj perspektivi 2014-2020. izdvojilo najviše sredstava, točnije 376 milijarde eura. Glavni cilj ove politike je poticanje otvaranja novih radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije. Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak s razvijenijima državama te smanje ekonomske, socijalne i teritorijalne razlike unutar EU-a.. U razdoblju 2007-2012., sukladno ovim ciljevima koje kohezijska politika provodi, došlo je do pozitivnih rezultata u vidu porasta BDP-a per capita sa 60,5% prosjeka EU-a u 2007. na 62,7% u 2010. Godini te se procjenjuje da je otvoreno 594 000 novih radnih mjesta. Novčana sredstva odlaze i obliku podrške poduzećima pa je sukladno tome podržano 77 800 start-up tvrtki. No, ne treba zanemariti ni činjenicu da je podržano preko 61 000 istraživačkih projekata te da su modernizirani sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

Kako se provodi funkcioniranje?

Kohezijska politika provodi  se u okviru 3 osnovna fonda; Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)  usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkurentnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.  Europski socijalni fond (ESF)  ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društvenog isključenja. Kohezijski fond  ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90% prosjeka 27 država članica EU-a.

Financiranje pojedinačnih projekata odabiru upravljačka tijela, iznimno ih odobrava Europska komisija ako ukupna vrijednost projekta prelazi iznos od 50 milijuna eura. Komisija sredstva stavlja na raspolaganje početkom svake godine kako bi države mogle započeti s provođenjem projekta. Ključna i najbitnija stvar je da su programi konstantno pod nadzorom te se svaki dio iz plana mora tako i provesti, a izravne revizije i provjere vrše Komisija i sama država članica. Obje moraju podnositi izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja. Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.  

Što je Republici Hrvatskoj na raspolaganju iz EU fondova?

Republika Hrvatska je ulaskom u punopravno članstvo Europske unije postala korisnica sredstava iz EU fondova. U razdoblju od 2014-2020., RH je na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura iz Europski strukturnih fondova i investicijskih (ESI). Od tog iznosa 8,397 milijardi eura predviđeno je za ciljeve kohezijske politike, 2,026 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. Jedan od značajnijih programa je Strategija Europa 2020. To je program za rast i otvaranje radnih mjesta u ovom desetljeću. Njime se naglašava pametan, održivi uključiv rast kao način poboljšanja konkurentnosti europskog gospodarstva. Ciljevi ovog programa usmjereni su na zapošljavanje, istraživanje i razvoj, obrazovanje, siromaštvo i socijalnu isključenost, a veliki naglasak je stavljen na klimatske promjene i energiju. Odnosno smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% niže od razine iz 1990., povećanje udjela energije dobivene iz obnovljivih izvora na 20% te povećanje energetske učinkovitosti za 20%.

Smatra se kako će se provođenjem ciljeva iz strategije stvoriti uvjeti za drugačiju vrstu rasta koji je pametan, više održiv i uključiv.

Autor: Jelena Šibonjić

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s