Utjecaj koronavirusa na ekonomiju

Koronavirus (COVID-19) bolest je prvi puta otkrivena od strane zdravstvene vlasti u gradu Wuhan u Narodnoj Republici Kini u prosincu 2019. godine. Pored značajnih zdravstvenih problema, širenje koronavirusa nepovoljno utječe i na globalno gospodarstvo. Pravovremeni lanci opskrbe, od kojih većina potječe iz Kine, posebno su osjetljivi na poremećaje uzrokovane COVID-19. U siječnju 2020. kineski su dužnosnici naložili obustavu tvornica u većini provincija zemlje kako bi zaustavili prijenos koronavirusa. Unatoč očekivanjima o ponovnom otvaranju početkom veljače, mnogi su ostali zatvoreni. Ove tvornice čine sve, od lijekova, dijelova automobila do elektronike, a njihovo gašenje prekinulo je rutinu rada otprilike 60 milijuna kineskih radnika, prema Dun & Bradstreet.

U gotovo svim industrijskim granama multinacionalne tvrtke suočavaju se s ozbiljnom stvarnošću da se posao neće odvijati kao i obično. Nadalje, ekonomisti su upozorili da bi izbijanje koronavirusa moglo koštati globalnu ekonomiju od procijenjenih 1,1 bilijuna dolara izgubljenih prihoda. Neki predviđaju da će posljedice pandemije uzrokovati smanjivanje globalne ekonomije u ovom tromjesečju – prvi put od kraja 2008., kada je šok za financijski sektor izazvao nemir za poduzeća diljem svijeta. Međunarodni monetarni fond najavio je da će pružiti dodatnu potporu siromašnijim zemljama putem potpora i oslobađanja od duga. Ali takvi napori ne mogu spasiti određena poduzeća i industrije od značajnih gubitaka koji će neizbježno proizaći iz pandemije. Stručnjaci očekuju da će tehnološke kompanije, proizvođači odjeće i proizvođači industrijske opreme, kao i brodarske kompanije, ugostiteljski lanci, aviokompanije i sektor luksuzne robe biti među onima koji su najteže pogođeni koronavirusom.

Važno je napomenuti kako većina ekonomskog učinka koronavirusa dolazi od „averzijskog ponašanja“, odnosno radnji koje ljudi poduzimaju kako se ne bi zarazili virusom (što je racionalno ponašanje u ovakvoj situaciji). Ovakvo ponašanje prema averziji dolazi iz tri izvora:

  1. Vlade nameću zabrane za određene vrste aktivnosti
  2. Poduzeća i ustanove (uključujući privatne škole i privatne tvrtke) poduzimaju proaktivne mjere za izbjegavanje infekcije. Zatvaranje poduzeća – bilo kroz zabrane vlade ili poslovne odluke – u mnogim slučajevima rezultira izgubljenim plaćama radnika, posebno u neformalnoj ekonomiji u kojoj nema plaćenog dopusta.
  3. Pojedinci smanjuju izlete na tržište, putovanja, izlaske i druge društvene aktivnosti.

Opseg štete ovisi o tome koliko se brzo virus širi, koracima koje vlasti poduzimaju da ga zaustave i koliko su ekonomske potpore vlade spremne implementirati za vrijeme neposrednog utjecaja i posljedica pandemije. Procjene globalnog utjecaja variraju: početkom ožujka Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) predviđala je da će COVID-19 smanjiti rast globalnog BDP-a za pola postotnog boda za 2020. godinu (s 2,9 na 2,4 posto); Bloomberg Economics upozorava da bi cjelogodišnji rast BDP-a mogao pasti na nulu u najgorem scenariju pandemije.

Na sektorskoj razini, turizam i industrije povezane s putovanjima bit će jedan od najtežih udara jer vlasti potiču “socijalno distanciranje”, a potrošači ostaju u zatvorenom. Međunarodno udruženje za zračni promet upozorava da bi COVID-19 mogao koštati globalne zračne prijevoznike između 63 milijarde i 113 milijardi dolara prihoda u 2020. godini, a međunarodno filmsko tržište moglo bi izgubiti više od 5 milijardi dolara prodaje. Slično tome, dionice velikih hotelskih kompanija u posljednjih su nekoliko mjeseci pale, a zabavni divovi poput Disneya očekuju značajan udarac na prihodima. Restorani, sportski događaji i druge usluge također će se suočiti sa značajnim poremećajima. Industrije manje pouzdane u visoku socijalnu interakciju, poput poljoprivrede, bit će razmjerno manje ranjive, ali će se i dalje suočiti s izazovima opadanja potražnje.

Strahovi od šireg raspleta i njegovog ekonomskog utjecaja proširili su se i na financijska tržišta, a većina međunarodnih indeksa približava se području medvjeda na tržištu (smanjili se više od 20 posto od njihovog vrhunca samo prošlog mjeseca). Cijene dionica odražavaju očekivanja od budućeg profita, a ulagači vide da virus smanjuje gospodarsku aktivnost i smanjuje profit. Sve dok opseg pada ne bude jasniji, prirodna reakcija bit će prodaja. Počevši od 9. Ožujka kada se virus značajno proširio Europom i SAD-om, globalna su tržišta apsorbirala da to više nije samo kineski sindrom. Svaka ekonomska pretpostavka koja je prije mjesec dana izgledala kao valjana sada se preispituje i niti jedna se ne revidira naviše. Rezultat toga je razina volatilnosti i povremena panika na financijskim tržištima koja nije viđena od 2011. Kamatne stope su pale jer investitori bježe u uočena utočišta sigurnosti; Američke državne obveznice približile su se nultoj kamati, njihovoj najnižoj razini ikad, prije nego što su se malo oporavile.

Pojavom koronavirusa Hrvatska se nalazi pred još jednom recesijom. Širenje koronavirusa već sad ima značajne učinke na hrvatsko gospodarstvo, koje u velikoj mjeri ovisi o turizmu. No, osim turizma, širenje koronavirusa pogađa i druge sektore hrvatskoga gospodarstva, posebno ugostiteljstvo, promet i industriju. Koronavirus će zadati velik udarac i robnoj razmjeni. Velik će udarac epidemija koronavirusa zadati i hrvatskom tržištu rada, upozorava se u prognozama. Posljedica svega toga bit će manji raspoloživi dohodak, pad povjerenja potrošača i manja osobna potrošnja. Prognoze analitičara Raiffeisena su kako će Hrvatska zbog koronavirusa u ovoj godini zabilježiti pad ekonomske aktivnosti od čak pet posto, a  ostvare li se te prognoze, to će u praksi značiti da će realni hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pasti na razinu malo veću od one iz 2017. godine. Važno je razumjeti kako su takve prognoze pod velikim rizicima i da su podložne promjenama zbog daljnjeg razvoja situacije s koronavirusom i koraka koje će država poduzeti.  Iako su turističke brojke u Hrvatskoj još donekle dobre, strahuje se od još snažnijeg utjecaja koronavirusa zbog kojeg bi turizam ove godine mogao podbaciti. Ministarstvo turizma pokreće akciju “Tjedan odmora vrijedan”, no postoji skepsa oko toga da domaći turisti mogu spasiti turističku sezonu. Ostvare li se procjene o padu hrvatskog turizma od oko 10 posto, pojednostavljeno bi to značilo oko milijardu eura manje na deviznom računu Hrvatske, što bi tekuću bilancu gurnulo u deficit, poslije toga bi se povećao deficit, ušli bi u deficit u državnom proračunu i došlo bi do ostalih posljedica po gospodarstvo. Na udaru su poduzeća koja su izravno vezana uz turizam, ali i ona koja nisu direktno vezana uz turizam, ali jesu uz međunarodno poslovanje. Upravo zbog toga države sve više stavljaju naglasak na podupiranje lokalnih poduzeća te kupovine domaćih proizvoda, što je korak bliže da Hrvatska jedan veliki dio uvoza zamijeni domaćom proizvodnjom u poljoprivredi i prehrani.

Točan utjecaj koronavirusa na svjetsko i domaće gospodarstvo teško je odrediti, ali jasno je kako će utjecaj biti značajan i raširen. Utjecaj virusa na svjetska tržišta svakodnevno se prati, a američko tržište dionica pokazuje veliku volatilnost. Čak i ako se situacija s koronavirusom naglo promijeni, njegov utjecaj na ekonomiju će biti dugotrajan. Poduzeća koja nisu dovoljno zrela i samostalna na tržištu pretrpjet će strašne gubitke ili čak biti izbačena s tržišta, dok će druga morati razmotriti zaštite od bankrota i rješavati pitanja likvidnosti i prekida u lancima opskrbe. Trošak pojave pandemije je vrlo velik, a reakcija vodećih ljudi u državama i njihovih građana bi trebala biti dovoljno brza i velika da umanji njene učinke.

Autor: Laura Devčić

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s