Oduvijek vas je zanimalo na koji se način financira neki od velikih događanja? E pa i mene je te sam se odlučio baciti na istraživanje na koji se način financira veliko glazbeno događanje – Eurosong. Punim nazivom Eurovision Song Contest održava se od davne 1956. godine okupljajući više od 40 zemalja u jedinstveno zabavno-glazbeno natjecanje.
Kada ste ovo pročitali, sigurno ste se zapitali kako im svake godine uspijeva postići nemoguće i iznova nas iznenaditi s veličinom i složenošću organizacije. No, taj posao nije lako odraditi ukoliko nemate dovoljno sredstava s kojim bi sve to financirali. Na tragu toga donosim vam informacije o tome kako i na koji način je to moguće uspješno ostvariti.
Mnoge će iznenaditi podatak da je natjecanje Eurosong neprofitna manifestacija koja se financira iz različitih izvora, a organizira ju Europska radiodifuzijska unija (eng. The European Broadcasting Union). Budžet se najviše puni od strane zemlje domaćina, a taj se iznos može popeti i do 20 milijuna eura. Sam iznos ovisi o lokalnim okolnostima i raspoloživim sredstvima zemlje. Isto tako, sam grad domaćin velikog natjecanja sudjeluje u financiranju pokrivajući troškove gradskog brendiranja, popratnih događanja i brizi o sigurnosti. Veliki dio dolazi i od komercijalnih oglasa u suradnji sa sponzorima, prodajom karata, televotinga (glasanja putem fiksnih ili mobilnih uređaja) ili prodajom roba. Na samome kraju tu su i prihodi od naknada za sudjelovanje u emitiranju koje se kreću oko 6,2 milijuna eura. Ova se naknada razlikuje od zemlje do zemlje jer se temelji na načelu solidarnosti gdje najjači emiteri snose najviše troškova kao i javni emiter zemlje domaćina.
U prosjeku se više od 90% svih raspoloživih sredstava izdvaja za TV produkciju i organizaciju događaja. Približno 5% sredstava predstavlja proračun EBU i njezinih partnera. Preostala sredstva vraćaju se emiterima koji sudjeluju u programu. Velika petorka, odnosno grupa zemalja koje imaju izravan ulazak u finale, najviše financijski doprinose ostvarenju Eurosonga. Zemlje te skupine su Francuska, Njemačka, Italija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Sama cijena ulaznica za polufinalne i finalnu večer varira iz godine u godinu. Za finalnu večer Eurosonga 2019. u Tel Avivu ste tako mogli kupiti kartu u iznosu između 200 i 500 eura. Cijena ovisi o tome radi li se o polufinalnim ili finalnoj večeri, o probama ili nastupu uživo te o poziciji u dvorani ili Green Room-u. Ne izdvajanje sredstava za financiranje od strane izraelske vlade razlog je zbog kojeg su cijene bile više nego prijašnjih godina. Visoka cijena rezultirala je smanjenom prodajom karata a njihova je vrijednost, tjedan dana prije početka, pala te se na kraju za cijenu jedne karte druga dobijelila gratis.
Prema procjenama, budžet Eurosonga 2019. iznosio je čak 28,5 milijuna eura. Izraelski javni emiter KAN (Israeli Public Broadcasting Corporation) osigurao je sredstva iz vladinog zajma u vrijednosti od oko 16,5 milijuna eura, dok se procjenjuje kako je ostvareno približno 12 milijuna eura prihoda od prodaje ulaznica i sponzorstva.
Ovogodišnje finale Eurosong 2020. u nizozemskom Rotterdamu trebao se održati 16. svibnja, ali se zbog trenutne situacije i pandemije COVID-19 preselilo na online platforme. Sam proračun za realizaciju velikog natjecanja iznosio je nešto manje nego godinu prije, odnosno 26,25 milijuna eura. Za ostvarenje ovog projekta, nizozemski je javni emiter NPO bio u deficitu za čak 12,4 milijuna eura koji je nastojao pokriti iz državnih i drugih izvora. Do sada je u realizaciju Eurosonga bilo uloženo oko 15 milijuna eura, a s najavom i domaćinstva iduće godine taj bi se trošak mogao povećati za dodatnih 6,7 milijuna eura.
Za ostvarenu pobjedu, niti predstavnik niti država, ne ostvaruje nikakvu novčanu nagradu već je nagrada domaćinstvo Eurosonga iduće godine i stečena slava. Na kraju, kada se sagledaju svi troškovi i složenost organiziranja događaja, postavlja se pitanje je li uistinu to nagrada ili gubitak za pobjednika?!
Autor: Vedran Kursar
Uloži u sebe 